Voditelj Zagrebačkih cesta za N1 opisao kako su radnici osposobljavali prometnice za vrijeme oluje

Otkrio je da više nema prometnica koje su zatvorene, sad se bave uklanjanjem posljedica, ako ima koje zaostalo drvo. "Po mojim informacijama, radi se o možda pet komada. Jednostavno, ne možemo pokriti cijelo područje Grada Zagreba, 2600 kilometara cesta. Ono što nam je trenutno najvažnije je vraćanje vertikalne signalizacije u funkciju. Mi smo sad angažirali dodatnih 8 ekipa, oko 30 radnika koje obilaze teren i vraćaju znakove, osobito znakove opasnosti i upozorenja koja su slomljena i leže pokraj ceste", rekao je.

Nakon oluje veliki broj prometnica bio je izvan funkcije, na njima je bilo opasno prometovanje zbog nestanka prometne signalizacije - semafora. "Oluja koja praktički nemilice tukla Zagreb gotovo 30 sati, te količine kiše i konstantni udari vjetra uzrokovali su ulazak vlage u elektroničke uređaje zbog čega su se počeli gasiti, prije svega centrale. Dodatni problem bio je vjetar jer su potrgao kućišta semafora koja su visjela. Ali, nismo mogli pristupiti s košarama zbog tog vjetra. Nitko od nas, ni Zrinjevac ni vatrogasci nisu se usudili dići radnike na visinu jer je vrijeme stvarno bilo potencijalno opasno za život".

Naglasio je da su van funkcije imali 21 križanje, ali i istaknuo da su ih uspjeli vratiti u kratkom roku.

"Moram pohvaliti Grad Zagreb, na vrijeme se krenulo s upozoravanjem građana da je jako opasno vrijeme. Moram pohvaliti i vas novinare. Najopasniji dio je donijeti neku odluku, slati radnike van na ovakvu oluju. Mi imamo jednu nezahvalnu zadaću, kao i vatrogasci, bez obzira na vrijeme mi moramo osigurati prohodnost cesta. Prije svega za hitne i interventne službe", rekao je.

Dodao je da u samom gradu nije bilo toliko opasnosti od pada drveća, već od predmeta koji su padali sa skela, ograde su letjele. "Morali smo procjenjivati situaciju. Radnicima smo rekli da je na prvom mjestu sigurnost", dodao je.

Upitan tko izdaje dozvole za gradilišta koje zatvaraju prometnice u Zagrebu, Krleža je odgovorio: "Za aleje i ceste na kojima se odvija javni prijevoz rješenje donosi Grad, a na temelju tog rješenja Zagrebačke ceste daju suglasnost. Na ostalim cestama suglasnost izdaju Zagrebačke ceste. Ono što se ne vidi iza kulisa, a jako je bitno, vama kad netko daje zahtjev za izdavanje takve suglasnosti, vi u pozadini morate odraditi čitav niz projekata. Svi ostali izvođači, što privatni, što poslovni subjekti, kao što su HEP ili Plinara i morate vidjeti kako i na koji način ćete upravljati prometom. To je jako teško sinkronizirati".

Grad Zagreb je, dodao je, jedno veliko gradilište. "Veliki broj novih automobila koji su u posljednjih deset godina registrirani u Zagrebu svakako ne doprinosi boljoj protočnosti prometa", naglasio je.

Puno je žalbi građana koje se tiču te protočnosti prometa. "Grad je unazad tri četiri godine izdvojio velika sredstva kako bi zamijenio stare centrale. Vidi se pomak, pogotovo u dijelu Branimirove, HBZ-a, Vukovarske... Ali, moramo biti svjesni činjenice da to nije čarobni štapić. Vi kad na jednom semaforiziranom križanju riješite problem, on se preseli na drugo križanje", objasnio je i poručio da će se raditi na tome da otklone probleme na svim križanjima i semaforima.